Dirljiva priča o mladom Francuzu koji je želio spasiti Hrvatsku
Dugoiščekivana premijera dokumentarnog filma SVE JE BIO DOBAR SAN (Le "Frenchie" de Vukowar) redatelja Branka Ištvančića održana je u kinu Europa, Varšavska 3, u srijedu 17. veljače 2016. s početkom u 19 sati.
Potresan, intiman i dirljiv dokumentarac "Sve je bio dobar san" proučava događaje iz vremena početka rata u Hrvatskoj, dolazak mladog francuskog dragovoljca Jean-Michela Nicoliera u Hrvatsku, njegovu borbu, tragiku obrane grada Vukovara kao i mučeničku smrt na Ovčari, a sve kroz emotivnu vizuru njegove majke Lyliane Fournier koja u filmu traga za informacijama kako bi došla do posmrtnih ostataka svog sina te ga dostojno pokopala.
Neutješna, ali ponosna majka prisjeća se svog sina i njegove mladosti i pokušava otkriti razloge zbog kojih je otišao iz rodnog Vesoula na hrvatsko ratište. Sa svojim drugim sinom Paulom odlazi u Vukovar u potragu za istinom o posljednjim danima života njezina sina kojeg su tzv. JNA i srpske paravojne jedinice izvukle iz hangara na Ovčari i pogubile. Film koji na posve drugačiji način progovara o Domovinskom ratu.
U filmu se pojavljuje očevidac mučenja Dragutin Berghofer - Beli, pukovnik Ivan Grujić koji forenzički analizira posmrtne ostatke nepoznatih osoba ubijenih za vrijeme Domovinskoga rata, Josip Račić koji je s Jean-Michelom ležao u razorenoj vukovarskoj bolnici, doktorica Vesna Bosanac i drugi.
Film je rađen u produkciji Udruge hrvatskih branitelja i dragovoljaca Domovinskoga rata, Udruge dr. Ante Starčević - Tovarnik, i Udruge Artizana iz Zagreba.
-----------------
Most na kraju svijeta
dugometražni igrani film, trajanje 100 minuta
Hrvatska, Srbija, BiH i Francuska, 2014., color, DCP
redatelj: Branko Ištvančić
scenarist: Josip Mlakić
producentica: Irena Škorić
direktor fotografije: Branko Cahun
scenograf: Zvonko Sarić
kostimograf: Felicita Glavaš
montažer: Veljko Segarić
skladatelj: Dalibor Grubačević
glume: Aleksandar Bogdanović, Sanja Radišić, Boro Stjepanović, Vlatko Dulić, Nela Kocsis, Slobodan Ćustić, Miralem Zubčević, Đorđe Kukuljica, Slaven Knezović, Jelena Perčin, Anita Schmidt, Ivan Brkić, Darko Milas, Nikša Kušelj, Rada Mrkšić, Mile Ognjenović, Asim Ugljen, Draško Zidar, Siniša Ružić, Jasmin Telalović, Mijo Pavelko, Hrvoje Zalar, Jelena Jokić, Bora Nenić, Marinko Leš, Vinko Kraljević, Areta Ćurković, Vesna Tominac, Marina Poklepović, Gordana Džepina, Jana Škrgulja, Ivan Džaja, Semir Sammy Hasić, Grgur Grgić, Domagoj Rupnik, Daniel Pavlić, Josipa Marušić i Ljubomir Jurković Deda
Logline
Nakon rata, Hrvati iz Bosne, čija su sela uništena, useljavaju se u Hrvatskoj u kuće Srba. Starac, Hrvat, nestaje bez traga. Policajac Filip, i sam nastanjen u srpskoj kući, treba istražiti slučaj. Istraga postaje sve osobnija.
Sinopsis kratki
Rat je završio. Sela bosanskih Hrvata su uništena i oni su nastanjeni u kućama hrvatskih Srba. Posebnom državnom uredbom, u srpske kuće trebaju se početi vraćati njihovi vlasnici, a Hrvate koji žive u njima čeka neizvjesnost. Javlja se bijes i neprijateljstvo. Netrpeljivost prema Srbima povratnicima osjeća se na svakom koraku. Dočekuju ih rafalima iz kalašnjikova. U toj jezivoj atmosferi, nestaje starac Jozo, bosanski Hrvat, i gubi mu se svaki trag. Policajac Filip, i sam nastanjen u srpskoj kući, treba istražiti slučaj. Iako su svi uvjereni da je Jozu ubio neki Srbin povratnik, Filip predano započinje istragu ne želeći vjerovati pričama. Filip u istrazi otkriva vlastite demone prošlosti.
Izjava redatelja:
Nakon velikog broja pročitanih scenarija koji se bave raznolikim društvenim temama što marginalnim a što perifernim, došao mi je u ruke scenarij Josipa Mlakića Most na kraju svijeta, koji me odmah zaintrigirao kako neobičnom temom useljavanja u tuđe kuće za vrijeme rata, tako i inovativnom dramaturgijom koja izuzetno precizno fiksira situaciju zamrznutog vremena u kojem su se našli stanovnici jednog hrvatskog mjesta u blizini bosanske granice. Naime, oni su za vrijeme rata naselili srpske kuće prognanih Srba koji su otišli živjeti u Srbiju. U filmu iz kojeg se iščitava prikrivena moralna tjeskoba Hrvata koji žive u srpskim polurazrušenim kućama, posebno me intrigirao način na koji je trebalo uklopiti poetske momente vezane za simbole mostova. U našoj priči mostovi služe da bi i vizualno prikazali nedostatak komunikacije i razrušenih međuljudskih odnosa. Ovaj film koji na novi i dramaturški inovativan način progovara o nama manje znanom problemu življenja u kućama dojučerašnjih neprijatelja govori o tome kako smo promijenili karaktere i autentičan je na svim razinama. Uz sve to, kod glavnih likova filma neprimjetno će se osjetiti moralna tjeskoba i gubitak nade u bilo kakvo rješenje. Oni se ne mogu vratiti u Bosnu, a ne mogu niti živjeti u srpskim kućama. Za njih je vrijeme stalo i u tom zamrznutom vremenu očajnički pokušavaju osmisliti svoju egzistenciju.
Branko Ištvančić
Film je odobren za sufinanciranje na natječaju Hrvatskog audiovizualnog centra, na natječaju za manjinske koprodukcije Ministarstva kulture Republike Srbije i Fondacije za kinematografiju BiH
|