Film "Sve je bio dobar san" apsolutni pobjednik na Trsatu
Apsolutni pobjednik ovogodišnjeg Festivala Trsat je dokumentarni film Sve je bio dobar san koji je uz nagradu za najbolji film osvojio i onu za najboljeg redatelja (Branko Ištvančić) te najboljeg skladatelja (Dalibor Grubačević).
'Potresan, intiman i dirljiv dokumentarac Sve je bio dobar san nije samo film s pričom iz početka Domovinskog rata, već je to prikaz plemenitog htjenja i svojevrsnog križnog puta mladića koji se žrtvovao za stvar u koju je vjerovao. Vjera i žrtva snažno dominiraju pričom ovoga filma i tjeraju svakog gledatelja da proživi tragediju ubijenog sina i ožalošćene majke u potrazi za njegovim kostima. Ima u tom filmu puno biblijskoga što navodi na razmišljanje o ovoj priči i njenim sudionicima. Ovaj film sjaji kao zvijezda vodilja koju treba sljediti u budućim filmskim ostvarenjima na teme vezane za Domovinski rat', stoji u obrazloženju odluke žirija.
Ostale strukovne nagrade žirija kojim je predsjedao redatelj i umjetnički fotograf Petar Trinajstić osvojili su Anton Štor za snimateljski rad u filmu Na dobro vam Salvestrovo, Anita Jovanov za montažu filma Graditelj Rima i Hrvoje Župarić za scenarij kratkoga igranoga filma Moja Ljiljo. Posebna nagrada dodjeljena je Ediju Benčiću za film Fra Berard.
'Iako su se Ištvančićev film i kratki igrani film Moja Ljiljo mladog autora Hrvoja Župarića predstavili kao ostvarenja koja pomiču granice u pristupu vjerskim, katoličkim temama i u njima treba gledati svjetliju budućnost ovoga filmskog žanra, opći je ipak dojam da se nakon sedam godina postojanja ovoga festivala autori nisu mnogo pomakli u promišljanju pristupa vjerskim temama na filmu. Još uvijek su to suhoparne i nemaštovite priče koje više naliče nekom televizijskom informativnom programu. Istovremeno su svi filmovi tehnički na zavidnoj razini što potvrđuje činjenicu o sve dostupnijoj kvalitetnoj tehnici', ističe se u priopćenju organizatora.
Sedmi po redu Festival hrvatskih katoličkih filmova Trsat 2016. održavao se u Rijeci od 28. do 30. srpnja, a sve ostale detalje potražite na njegovim službenim stranicama. HAVC
Veliki interes za film "Sve je bio dobar san"
Dirljiva priča o mladom Francuzu koji je želio spasiti Hrvatsku
Dugoiščekivana premijera dokumentarnog filma SVE JE BIO DOBAR SAN (Le "Frenchie" de Vukowar) redatelja Branka Ištvančića održana je u kinu Europa, Varšavska 3, u srijedu 17. veljače 2016. s početkom u 19 sati.
Potresan, intiman i dirljiv dokumentarac "Sve je bio dobar san" proučava događaje iz vremena početka rata u Hrvatskoj, dolazak mladog francuskog dragovoljca Jean-Michela Nicoliera u Hrvatsku, njegovu borbu, tragiku obrane grada Vukovara kao i mučeničku smrt na Ovčari, a sve kroz emotivnu vizuru njegove majke Lyliane Fournier koja u filmu traga za informacijama kako bi došla do posmrtnih ostataka svog sina te ga dostojno pokopala.
Neutješna, ali ponosna majka prisjeća se svog sina i njegove mladosti i pokušava otkriti razloge zbog kojih je otišao iz rodnog Vesoula na hrvatsko ratište. Sa svojim drugim sinom Paulom odlazi u Vukovar u potragu za istinom o posljednjim danima života njezina sina kojeg su tzv. JNA i srpske paravojne jedinice izvukle iz hangara na Ovčari i pogubile. Film koji na posve drugačiji način progovara o Domovinskom ratu.
U filmu se pojavljuje očevidac mučenja Dragutin Berghofer - Beli, pukovnik Ivan Grujić koji forenzički analizira posmrtne ostatke nepoznatih osoba ubijenih za vrijeme Domovinskoga rata, Josip Račić koji je s Jean-Michelom ležao u razorenoj vukovarskoj bolnici, doktorica Vesna Bosanac i drugi.
Film je rađen u produkciji Udruge hrvatskih branitelja i dragovoljaca Domovinskoga rata, Udruge dr. Ante Starčević - Tovarnik, i Udruge Artizana iz Zagreba.
"Most na kraju svijeta" u Turskoj
Dugometražni igrani film 'Most na kraju svijeta' uvršten je u službenu selekciju natjecateljskog programa (International Competition) prvog izdanja Edirne film festivala (International Edirne Film Festival) koji će se održati od 20. do 26. 11. 2015. u turskom gradu Edirne. Na festival se prijavilo 460 filmova iz različitih zemalja, poput SAD-a, Meksika, Izraela, Rusije i zemalja Balkana - Rumunjske, Bugarske, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Grčke i drugih, od toga 220 kratkometražnih, podijeljenih u dvije kategorije, te 130 dugometražnih od kojih je žiri odabrao po 10 iz svake kategorije. Dakle, za tri glavne nagrade natjecat će se 30 filmova. Nagrada za najbolji film na ovom festivalu iznosi 10.000 eura. Naš film će biti prikazan u konkurenciji od deset izabranih igranih filmova na programu u nedjelju 22.11. i u srijedu 25.11.2015. Ovo je ujedno i prvo prikazivanje ovog filma u Turskoj. culturenet
OSVOJIO RUSIJU: Film "Most na kraju svijeta" dobio još jednu nagradu
Dugometražni igrani film "Most na kraju svijeta" redatelja Branka Ištvančića dobio je Posebnu nagradu žirija 8. Međunarodnog filmskog festivala pod nazivom "East & West" koji je održan u ruskom gradu Orenburgu. NET
"Most na kraju svijeta" nagrađen u Italiji
Dugometražni igrani film Most na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića osvojio je Nagradu za najbolji snimateljski rad (Best Photography) na 13. Ischia film festivalu u Italiji. Kako stoji u obrazloženju, Nagrada Epomeo za najbolju kameru pripala je direktoru fotografije Branku Cahunu za lijepe slike Hrvatske koje još uvijek u sebi nose posljedice rata. HRT HAVC
"Most na kraju svijeta" u selekciji festivala BaNeFF
"Most na kraju svijeta" uvršten je u selekciju Festivala novog balkanskog filma BaNeFF koji će se održati od 12. do 16. veljače 2015. u Stockholmu, u Švedskoj. Ovaj festival posvećen je novijoj produkciji zemalja s teritorija Balkana, a nakon glavnog događanja u Stockholmu, tijekom proljeća nastavlja putovati i prikazivati odabrane filmove u drugim gradovima Švedske i Norveške kao što su: Malmo, Goteborg, Vasteras, Umea, Norrkoping, Oslo i Bergen. "Most na kraju svijeta" odabran je kao jedini hrvatski film u konkurenciju od 12 dugometražnih igranih filmova iz Srbije, Slovenije, Makedonije i Crne Gore, a natjecat će se u jednoj od sljedećih kategorija za najbolji film, nagradu najboljeg ženskog postignuća, nagradu publike i specijalnu nagradu žirija.
Ovaj festival održava se po četvrti put u suradnji sa Gradom Stockholmom i Švedskim filmskim institutom, a usmjeren je na filmove koji se bave ili odnose na balkanske teme, filmove koji nemaju širu distribuciju po skandinavskim zemljama i koji imaju kreativne vrijednosti o kojima se u niz panela želi raspravljati sa uglednim filmskim gostima. U sklopu festivala, u suradnji s Švedskim filmskim institutom i Švedskim institutom organiziran je "BaNeFF Film Meeting" s ciljem suradnje između švedskih i domaćih autora.
"Most na kraju svijeta" u službenom programu Filmskog festivala A kategorije u Montrealu
"Most na kraju svijeta" redatelja Branka Ištvančića uvršten je u službeni program jednog od najutjecajnijih filmskih festivala A kategorije na svijetu Međunarodnog filmskog festivala u Montrealu, koji će se u svom novom izdanju održati od 21. 08. do 1. 9. 2014. "Most na kraju svijeta" će biti prikazan u sklopu selekcije Fokus na svjetski film (Focus on World Cinema), koja je usredotočena na djela nastala u svjetskoj kinematografiji (Amerike, Europe, Azije, Afrike, Oceanije). mojfilm HAVC
"Most na kraju svijeta" premijerno na Sarajevo film festivalu!
Dugometražni igrani film 'Most na kraju svijeta' redatelja Branka Ištvančića koji je nastao u produkciji Artizana filma i hrvatskoj koprodukciji sa Srbijom, BiH i Francuskom uvršten je i bit će prikazan u okviru programa sekcije BH filma na ovogodišnjem Sarajevo film festivalu. Ova bosansko-hercegovačka nacionalna premijera filma bit će prikazana u subotu 23. kolovoza 2014. u 16,45 u Multiplex Cinema City kino dvorani 5.
"Most na kraju svijeta" u programu 61. Pulskog filmskog festivala
Most na kraju svijeta uvršten je u program ovogodišnjeg 61. izdanja Pulskog filmskog festivala koje se održava od 19. do 26. srpnja u Puli. Naš film bit će prikazan u konkurenciji od 12 dugometražnih filmova a premijerno prikazivanje filma je na programu u srijedu 23. srpnja u 21,30 sati u pulskoj Areni.
Film je nastao po scenariju književnika Josipa Mlakića u produkciji Artizana filma iz Zagreba i koprodukciji sa Hrvatskom radiotelevizijom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Francuskom. Radnja se događa kasnih devedesetih, a okosnicu filma čini potraga policajca Filipa (Aleksandar Bogdanović) za nestalim starcem u selu gdje žive bosanski Hrvati naseljeni u kućama hrvatskih Srba.
Glumački postav čini tridesetak hrvatskih, srpskih i bosanskih glumaca koje predvode Aleksandar Bogdanović, Sanja Radišić, Boro Stjepanović, Vlatko Dulić, Nela Kocsis, Slobodan Ćustić, Miralem Zubčević, Đorđe Kukuljica, Slaven Knezović, Jelena Perčin, Anita Schmidt, Ivan Brkić, Darko Milas, Nikša Kušelj, Rada Mrkšić, Mile Ognjenović, Asim Ugljen, Draško Zidar, Siniša Ružić, Jasmin Telalović, Mijo Pavelko, Hrvoje Zalar, Jelena Jokić, Bora Nenić, Marinko Leš, Vinko Kraljević, Areta Ćurković, Vesna Tominac, Goga Džepina, Jana Škrgulja, Ivan Džaja, Semir Sammy Hasić i drugi.
Branko Ištvančić autor je dječjeg filma Duh u močvari koji je ostvario iznimnu kinogledanost (bio je jedan od najgledanijih domaćih igranih filmova i pravi kino hit), a svojim brojnim dokumentarcima osvaja domaće i svjetske filmske festivale i nagrade.
Direktor fotografije je Branko Cahun, skladatelj filma je Dalibor Grubačević, montažer Veljko Segarić, scenograf Zvonko Sarić, kostimografkinja Felicita Glavaš, majstorica maske Bianka Žugelj, a producentica Irena Škorić.. HAVC
Premijera filma 'Od zrna do slike' na ZagrebDoxu
Premijera filma Od zrna do slike, dugometražnog dokumentarca o vojvođanskim slamarkama, održana je u sklopu osmog izdanja festivala ZagrebDox gdje je film uvršten u službeni program u Regionalnu konkurenciju festivala. Festivalsku premijeru uveličali su svojim prisustvom ministrica kulture RH Andrea Zlatar Violić, konzulica Republike Hrvatske u Subotici Ljerka Alajbeg, delegacija najviših predstavnika hrvatske manjine u Srbiji i mnogobrojni drugi hrvatski kulturni i politički dužnosnici.
Od zrna do slike istražuje kulturu i umjetnički izričaj hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini. Fokus filma je na slamarkama, bačkim narodnim umjetnicama koje su svoj idealni medij pronašle u slami iz koje su stvarali slike, skulpture i predmete iz primijenjene umjetnosti. Film oslikava povezanost njihove svakodnevice i umjetničkog izričaja, njihov specifični socijalni i nacionalni položaj, a protagonosti filma su istaknute slamarke Ana Milodanović i Jozefa Skenderović, povjesničar umjetnosti Bela Duranci, svećenik Andrija Kopilović te publicist Naco Zelić. Kroz niz razgovora i autentičnih snimki, film potiče na obnavljanje ove vještine koja postupno nestaje.
Jedan od protagonista Ištvančićeva filma je i Ivo Škrabalo, nedavno preminuli hrvatski filmski kritičar, povjesničar i redatelj, koji je 1971. godine na istu temu snimio istaknuti dokumentarac Slamarke divojke po nekima i jedan od najboljih hrvatskih dokumentarnih filmova. HAVC
Hrvatski film ne odgaja svoju publiku
U nedavno predstavljenom Nacionalnom programu razvoja audiovizualne industrije, koji je izradio Hrvatski audiovizualni centar, dugometražni film za djecu dobio je važno mjesto, ono koje mu nužno pripada.(...) Napokon, i razlog nedovoljne gledanosti hrvatskoga filma može svoje korijene tražiti upravo u tome što nije bio sklon djeci, što će reći da nije odgajao svoju publiku, koja se potom teško mogla povezati i s, nazovimo ih tako, ostvarenjima za zrele gledatelje. "Hoće li film 'Duh u močvari' Branka Ištvančića biti prekretnica i potaknuti filmaše da se vrate na kolosijek kojim je davno prošao 'Vlak u snijegu', vrijeme će vrlo brzo pokazati", napisali smo prije pet godina, pa iako to razdoblje nije kratko, čini se da se pitanje pokazalo opravdanim i naišlo na pozitivan odgovor. Iako mu hrvatska kritika nije bila sklona, jer riječ je ipak >samo< o filmu za djecu, "Duh u močvari" postao je jednim od najgledanijih hrvatskih dugometražnih filmova posljednjih godina. Pokazalo se i da je pogled onih koji su gledali s visoka bio pogrešan.(...) Filmovi kao što su "Vlak u snijegu", "Vuk samotnjak", "Družba Pere Kvržice" neki su od najomiljenijih hrvatskih filmova uopće, da i ne govorimo o ulozi koju su odigrali za promicanje vrijednosti domaće kinematografije. I u vrijeme kad su snimljeni djeca su ih prihvaćala bez zadrške, a isto je i danas. Oni su postali bezvremenska ostvarenja, a to će se koliko god netko sumnjao dogoditi i s "Duhom u močvari". Treba samo znati slušati i pitati za mišljenje na pravom mjestu.
Božidar Trkulja, Vjesnik, 26.02.2011.
Koliko tko gleda svoje filmove
Na listi najgledanijih igranih filmova u Hrvatskoj Duh u močvari je (još uvijek) na drugom mjestu po gledanosti objavljeno je u Jutarnjem listu od 27.11.2010. pod naslovom Koliko tko gleda svoje filmove... Gledanost domaćeg filma
Duh u močvari - jedan od tri najgledanija domaća filma u posljednjih desetak godina!
U ovom desetljeću najuspješnije kino sezone u Hrvatskoj bile su 2004., sa 2,98 milijuna prodanih karata, te 2006. sa 2,67 milijuna. Godina 2006. zanimljiva je jer je to bila godina u kojoj su na gledanost utjecali i tri domaća filma: "Što je muškarac bez brkova", "Duh u močvari" i "Karaula"...
Jurica Pavičić, Kino gledatelje privući će bolji filmovi, a ne dvorane, Jutarnji list, 29.12.2008.
"Zanimljiva filmska priča, na sreću, nema vijek trajanja!" pogledajte Vijesti iz kulture prilog HRT-a o Bunarmanu
"Bunarmanu" nagrada u Italiji
Na prvome Delta Film Festivalu 2009. u Italiji filmu iz produkcije Dokumentarnog programa HRT-a Bunarmanu redatelja Branka Ištvančića i scenarista Davora Šišmanovića dodijeljena je specijalna nagrada ocjenjivačkog suda. Od trinaest odabranih radova, prva nagrada pripala je filmu Na rijeci redateljice Rosselle Schillaci, a druga filmu Jedan metar ispod ribe redatelja Michela Mellara i Alessandra Rossija. Svečana dodjela nagrada bit će 23. svibnja u dvorani Teatro di Adria Ferrini u Bologni. Cilj Delta Film Festivala je poticanje mlađih naraštaje na proizvodnju audiovizualnih djela te dokumentarnih i igranih filmova u delti Poa te općenito na sjevernom Jadranu. Film Bunarman sudjelovao je na više od 30 međunarodnih festivala. Dobitnik je nagrade Oktavijan za najbolji dokumentarni film, nagrade za najbolju režiju na Danima hrvatskog filma 2003. te nagrade za najbolji dokumentarni film i najbolju režiju na festivalima u inozemstvu. culturenet.hr
|