Branko Istvancic  
Filmski i TV redatelj
 
line decor
  
line decor
 
 
 
 
 
 Lovac na puhove


LOVAC NA PUHOVE

HRT, Dokumentarni program
2002, dokumentarni, boja, 30 minuta
DIGITALNA BETA, STEREO

redatelj: BRANKO IŠTVANČIĆ
scenarist: BRANKO IŠTVANČIĆ
snimatelj: BRANKO CAHUN
montaža: MILJENKO BARIČEVIĆ
ton: JOSIP LAĆA
glazba: PERE IŠTVANČIĆ
urednik: MIRO BRANKOVIĆ

Dokumentarni film o opsesiji ljudi iz Gorskog Kotara u tradicionalnom lovu na puhove koji se mogu loviti jedino u određeno doba godine. Prikaz postavljanja opakih zamki u šumi i okupljanje oko zapaljene vatre gdje se pričaju lovačke priče do kasno u noć dok se čeka ulov na zamku kao autentični način lova u ovome kraju. Groteskna priča o lovu na male životinjice sa snimkom Druga Tita u lovu na puhove…

Puh je u hrani "probirljiv", jer neće jesti bilo što. Drugi ulovljen puh na istoj zamci je "bedast", jer ne vidi da je drugi puh ulovljen. Možda je najinteresantniji lik starog lovca koji se zove Matija Petranović. On će ispričati nešto od svojih sjećanja. "Dok sam bio mlad tata me je špotal", jer "sa puškom nema lova na puha". Jednog puha koji mu je izglodao vikendicu stalno sanja. Nikada ga ne može uhvatiti… Ovdje bi također trebalo istaći i onu bajkovitu stranu u lovačkom pričanju uz vatru koja se može očekivati kod starog lovca… U lov se odlazi noću sa baterijskom lampom.

 

KONTAKT:

HRVATSKA RADIO TELEVIZIJA
International Relations Department
Prisavlje 3
10000 ZAGREB
Tel: (01) 6343691
Fax: (01) 6343692
E-mail: vladimir.spicer@hrt.hr
E-mail: branka.prazic@hrt.hr
www.hrt.hr

 
 
 

 

Lovac na puhove 632 KB

Puhovi i ljudi
(studijska međunarodna izložba)
Koordinator:
Nikola Tvrtković

Puhovi su osobitost Europe, Azije i Afrike. Noćne su životinje, specijalizirane za život na drveću, poznate po zimskom snu koji u našim krajevima traje i preko pola godine. U Hrvatskoj živi čak četiri vrste ovih životinjica, a jedna od njih je jedini endemični sisavac Hrvatske. Te se životinje mogu odjednom pojaviti u velikom broju, a u bukovim šumama Gorskog kotara ima ih ponekad i preko 50 jedinki po hektaru. Sivi, veliki puh može težiti i preko 300 grama. Njegovo meso je ukusno, a mast ljekovita. To su uzroci dugogodišnje tradicije lova na puhove i uživanja mesa. Centar te tradicije u Europi je u Gorskom kotaru i susjednom gorskom dijelu Slovenije. Već su stari Rimljani imali posebne glinene posude (glirarijume) u kojima su uzgajali puhove za jelo. Postoje brojni tipovi stupica i lovki, osobiti načini lova, te različiti načini čuvanja mesa i priprave specijaliteta od puhovine. Od krzna puhova prave se poznate kape puhovke. Izložbom bi željeli predstaviti puhove kao objekt istraživanja i sve etnološke predmete vezane za puholov. To bi bio poticaj za sabiranje i očuvanje takovih predmeta i narodnih običaja vezanih za puholov. Izložba bi se otvorila za vrijeme međunarodnog kongresa o puhovima kojem je domaćin Hrvatska...